Kardiovaskularna bolest

Cardiovascular disease and dialysis: What you need to know to stay healthy

Kao što možda već znate, veliki broj pacijenata na dijalizi je napadnut raznim bolestima kardiovaskularnog sistema. Dobre vesti: uz odgovarajuću negu i zaštitne mere, postoje razni načini koji mogu aktivno pomoći u usporavanju napredovanja kardiovaskularnih bolesti i dovesti do poboljšanja prognoze, ili smanjiti rizik od njihovog razvoja.

Kardiovaskularne bolesti – detaljnije

Termin kardiovaskularne bolesti je zapravo pogrešan naziv: to nije samo jedna bolest, već kolektivni izraz za niz bolesti, uključujući hipertenziju, aterosklerozu, koronarne bolesti srca i moždani udar. Neki od ovih problemaa javljaju se češće od ostalih. Kardiovaskularne bolesti mogu dovesti do toga da srce osobe prestane da efikasno pumpa krv, spreči zaliske da rade kako bi trebali, ili suzi i očvrsne arterije. Određeni toksini ili bakterije takođe mogu igrati ulogu u oštećenju delova srca I krvnih sudova.

Hipertenzija

Visok krvni pritisak, ili hipertenzija se često naziva „tihi ubica“. Nadimak potiče od činjenice da mnogi ljudi imaju visok krvni pritisak a ne osećaju nikakve simptome. Očitavanje krvnog pritiska se sastoji od dva broja: sistolni pritisak, prvi broj, koji predstavlja pritisak kada srce kuca i dijastonii pritisak, drugi broj, koji predstavlja pritisak kada je srce u fazi opuštanja. Kod ljudi sa visokim krvnim pritiskom, krv putuje kroz krvne sudove povećanom snagom. Vremenom, ovo oštećuje krvne sudove, dovodeći osobu u veći rizik od srčanog udara ili moždanog udara. Vaš lekar redovno proverava vaš krvni pritisak da bi osigurao da on ostaje unutar normalnog raspona, čime se smanjuje rizik od komplikacija.

Ateroskleroza, koronarne bolesti srca i moždani udar

Laički rečeno, ateroskleroza je zadebljanje arterija, krvnih sudova koji nose krv iz srca u ostatak tela. Masne naslage poznate kao plak, kao i mineralne naslage, izazivaju zadebljanje arterija, što smanjuje količinu krvi koja teče prema srcu. Srce kojem nedostaje krvi može da izazove simptome kao što su bol u grudima ili dovede do srčanog udara. Zadebljanje arterija je ujedno i glavni uzrok koronarne bolesti srca, uslova za bilo koje stanje u kojem blokada ili sužavanje dovode do smanjenog protoka krvi u srce. Kada mozak ne prima dovoljno kiseonika ili kada krvni sud pukne, to može dovesti do moždanog udara, što zahteva hitnu medicinsku pomoć.

Povezane teme

Pacijenti na dijalizi imaju nutritivne potrebe koje su posebne u odnosu na one koje imaju drugi ljudi.